Lufthanza ustupa posadu sa aerodroma Minhen i Frankfurt
U zvaničnom saopštenju Aerodroma Crne Gore objavljenom početkom marta ove godine javnost je upoznata sa najavom da će u maju Lufthanza početi da leti iz Minhena i Frankfurta do Tivta što svi mi željno očekujemo, ali….šta bi još moglo da utiče na dolazak nemačke nacionalne aviokompanije?
Samo radi podsjećanja, kao i sve aviokompanije Lufthanza je ozbiljno pogođena padom putovanja zbog koronavirusa, čak toliko da je još u aprilu prošle godine zatvorila svoju ispostavu – aviokompaniju Germanwings, a onda i s njemačkom vladom dogovorila spasilački ugovor vrijedan 9 milijardi eura (8 milijardi funti) bez koje vjerovatno ne bi opstala na tržištu. Na ovaj način je Lufthanza uspjela da prebrodi trenutnu, početnu krizu zbog koronavirusa, koja je posebno pogodila avio-sektor.
Logo Lufthanze
Da li je to pomoć, dogovor ili – nešto treće?
Od pomenutih 9 milijardi, 6 milijardi eura će se upotrijebiti za dokapitalizaciju Deutsche Lufthansa AG (DLH), matične kompanije Lufthansa Grupe, a preostale 3 milijarde će biti zajam kao pojedinačna pomoć u okviru njemačke šeme za pomoć industriji. Na ovaj način Njemačka je preuzela 20% udjela u firmi koji namjerava da proda do kraja 2023.godine.
Ali, ova pomoć je došla uz pojedine uslove koje podrazumijevaju osiguravanje dovoljne naknade državi i daljnje mjere za ograničavanje narušavanja konkurencije. Lufthansa se posebno obavezala da će staviti na raspolaganje slotove i dodatnu imovinu na svojim aerodromima u Frankfurtu i Minhenu, gdje Lufthansa ima značajnu tržišnu snagu. To daje drugim prevoznicima priliku da uđu na ta tržišta, osiguravajući adekvatne cijene i povećani izbor za evropske putnike.
Prije izbijanja koronavirusa, aerodromi u Minhenu i Frankfurtu bili su zagušeni, što znači da su mjesta za slijetanje i uzlijetanje bila deficitarna. Stoga su, u skladu sa zahtjevima Privremenog okvira, potrebne dodatne mjere za očuvanje efikasne konkurencije. Oni se sastoje u prodaji do 24 slota dnevno na aerodromima u čvorištima u Frankfurtu i Minhenu i povezane dodatne imovine koja će omogućiti konkurentskim prevoznicima da uspostave bazu do četiri aviona na svakom od ovih aerodroma. Ove mjere bi omogućile održiv ulazak ili proširenje aktivnosti drugih aviokompanija na tim aerodromima u korist putnika i efikasne konkurencije. Kako bi se obezbjedila javna transparentnost i izvještavanje DLH će morati objaviti informacije o korišćenju primljene pomoći, uključujući i to kako korišćenje primljene pomoći podržava aktivnosti kompanije u skladu sa EU i nacionalnim obvezama povezanim sa zelenom i digitalnom transformacijom.
Pitanja bez odgovora
Dakle, ako konkurent kupi slotove pod ovim uslovima ima pravo da traži od Lufthanze da im obezbjedi osoblje za njihov avion. Ne spominje se da li bi Lufthanza to morala učiniti besplatno ili čak po tržišnim cijenama.
Međutim, službeno dostupan dokument EU ne sadrži sve detalje, jer se neke stvari ne objavljuju iz razloga zaštite internih podataka kompanije.
A kako sve ovo izgleda iz ugla iskusnog pilota pitali smo Vladimira Milićevića, koji je nakon započete karijere u JAT-u nastavio da gradi svoje ime na evropskom nebu. “Bez obzira što nisu objavljeni svi relevantni podaci o ovoj obavezi Lufthanze, ukoliko se neko zainteresovan javi kao korisnik slotova može doći do dalekosežnih posledica po avioindustriju uopšte, a posebno po radne odnose i ugovore vazduhoplovnog osoblja. Moguć negativan primer bi bio da član posade koji je zaposlen u Varšavi na minimalcu ili lokalnom ugovoru počne da leti iz Frankfurta ili Minhena gde bi finansijski jedva sastavljao kraj s krajem. Kako se to može odraziti na bezbjednost saobraćaja rano je analizirati, ali može da stvori ozbiljan problem.”- pojasnio je Milićević.
Posebno je interesantno što i pored interesovanja javnosti, nema izjava o tome:
-Šta se događa ako kupac slotova upravlja modelom aviona za koji Lufthansa nema pilote!?
-Da li će u tom slučaju Lufthanza imati ulogu posrednika između potencijalnog osoblja koje bi obavljalo letove i aviokompanije koja je kupila slotove?
-Ko će i u kojoj mjeri biti odgovoran za kvarove i moguću štetu tokom upravljanja vazduhoplovom?
-Da li ovo znači da sada neko može oformiti aviokompaniju, iznajmiti avione, Lufthanza bi mu obezbjedila osoblje i – aviokompanija je spremna?
Odgovore na ova pitanja ćemo, očito, morati da sačekamo…kao i maj kada će možda biti jasnije hoće li se čuti motori Lufthanze na tivatskim pistama ovog ljeta ili će osoblje Lufthanze u nekim drugim odijelima dopratiti putnike na naše primorje.
Povezani članci: