Aerodromi u borbi sa nadolazećim klimatskim promjenama

Prenosimo EUROCONTROL-ov intervju sa Julianom Scavuzzi, višom direktoricom za održivost, zaštitu životne sredine i pravne poslove pri Međunarodnom savetu aerodroma – (Airport Council International – ACI World) na temu upravljanja rizicima od klimatskih promjena u vazduhoplovstvu.

Brojni naučni dokazi podržavaju činjenicu da se Zemljina klima mijenja zbog porasta nivoa gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi. Koliko aerodromi širom svijeta ozbiljno shvataju prijetnje za koje se predviđa da će doći sa porastom temperatura?

Ovo je globalni izazov koji zahteva sveobuhvatni odgovor i aerodromi prepoznaju trenutak da moraju uzeti važnu ulogu po ovom pitanju. Iako emisije aerodroma čine 2% od onih 2-3% koliko čini udio avijacije u cjelokupnoj globalnoj emisiji, aerodromi već decenijama preduzimaju aktivne korake da bi se bavili uticajem svojih operacija na životnu sredinu kao ključni dio vazduhoplovne industrije. Nedavno je ACI World uz podršku svog članstva i partnera uspostavio globalni cilj dekarbonizacije po kome se svi svjetski aerodromi obavezuju da će postići nultu emisiju ugljenika do 2050. godine i podstaći Vlade da pruže potrebnu podršku u ovom poduhvatu. Dugoročni cilj za smanjenje emisije ugljen-dioksida je presudna komponenta doprinosa vazduhoplovne industrije ovom globalnom naporu za ublažavanje efekata klimatskih promjena.

EUROCONTROL će uskoro objaviti studiju koja prepoznaje veze između efekata klimatskih promjena i poremećaja u evropskoj vazduhoplovnoj mreži. Između ostalih, studija identifikuje potencijalno povećanje kašnjenja usled klimatskih promjena i promjene u sagorevanju goriva i vremenu leta. Kakav je Vaš pogled na ove nalaze?

Ovi nalazi su vrlo slični rizicima koje je ACI World identifikovao u kratkom izveštaju o otpornosti i prilagođavanju aerodroma promjenljivoj klimi. Očekuje se da će klimatske promjene kao što su porast temperature, povećani intenzitet oluja i promjene količine padavina rezultirati prekidima u radu. Kao umrežena infrastruktura, poremećaji na jednom aerodromu mogu imati kaskadni uticaj na druge aerodrome, širu ekonomiju, pa čak i nacionalne okvire. Inkluzivni, sistematski pristup prikupljanju podataka, procjeni rizika i proaktivnoj interakciji sa svim zainteresovanim stranama pomoći će ublažavanju dugoročnih finansijskih, ekonomskih i operativnih uticaja.

Više temperature povezane su sa sve ozbiljnijim vremenskim prilikama i poplavama. Koje mjere predostrožnosti aerodromi preduzimaju da bi ublažili efekte klimatskih promena?

Rizici povezani sa ekstremnim vremenskim događajima i uticajima klimatskih promena dobro se razumiju od strane aerodroma, od kojih su mnogi u fazi dizajniranja ili procjene izvođenja nadogradnje infrastrukture radi ublažavanja uticaja ovih klimatskih promjena. Mjere kao što su nadogradnja infrastrukture za atmosferske vode i postavljanje adekvatnih električnih sistema samo su nekoliko primjera mjera koje aerodromi preduzimaju da bi zaštitili svoju imovinu.

Šta još možemo i trebamo učiniti da izgradimo otpornost na klimatske promene?

Kao što je navedeno u ACI World-ovom kratkom izvještaju o otpornosti i prilagođavanju aerodroma promjenljivoj klimi, aerodromi se podstiču da sprovode procjene rizika, razvijaju mjere ublažavanja i kanale komunikacije, uzimaju u obzir klimatsku otpornost i prilagođavanje za svoje master planove. Važno je da aerodromi preduzimaju blagovremene mjere, jer bi odlaganje aktivnosti moglo dugoročno koštati mnogo više. Pored toga, neophodno je ugraditi ovaj vid “otpornosti” infrastrukture na nadolazeće efekte klimatskih promjena u planiranje aerodroma, infrastrukturu i operacije, uključujući i njihove planove za dekarbonizaciju.

Šta po vašem mišljenju učesnici u vazduhoplovstvu, od korisnika vazdušnog prostora preko aerodroma, pa do kreatora politike i EUROCONTROLA, mogu učiniti po ovom pitanju?

U skladu sa preporukama Svjetskog saveta za klimu (IPCC) – tjela Ujedinjenih nacija za procjenu nauke u vezi sa klimatskim promjenama – svi bi trebalo da se obavežu na ograničavanje globalnog zagrevanja ispod 1,5 stepeni. Kao što je pomenuto, ACI World je nedavno uspostavio globalni plan dekarbonizacije po kome se aerodromi obavezuju da će postići nultu emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte do 2050.godine. To je dodatak obavezi ACI Europe Net Zero Carbon najavljenoj u junu 2019.godine. Kao dio svoje skorašnje studije, ACI World je zacrtao niz preporučenih akcija koje definišu našu ulogu, ulogu naših članova – aerodroma i ulogu Vlada država kao i drugih zainteresovanih strana u postizanju globalnog cilja. To je uključivalo zalaganje za ambicioznu politiku dekarbonizacije mreže, podsticaje Vlada za podršku ovim mjerama, uspostavljanje okruglih stolova sa čelnicima aerodroma i ključnim zainteresovanim stranama za podršku angažovanju i zagovaranju politika, razvoj programa mentorstva i podršku razvoju mapa puta za dekarbonizaciju. Takođe, objavili smo radni dokument o razlozima i preporukama za podršku i strategiju održivosti i upravljanje klimatskim promenama usred pandemije COVID-19. Važnost izgradnje fleksibilnog modela nikada nije bio toliko očigledan kao sada kad smo svjedoci katastrofalnih uticaja koje je osjetio vazduhoplovni sektor. Neke od preporuka su uključivale vezu sa potencijalnim ekološkim kriterijumima Vlada država, javnim/privatnim investicijama,  korišćenje postojećih i novih saznanja o upravljanju i oporavku od kriza, identifikovanje prilika i povezivanje sa tradicionalnim ali i novim zainteresovanim stranama kako bi se podržalo obezbjeđivanje državnih i privatnih investicija, iskorišćavanje segmenata razvojne politike koji povjećavaju izvodljivost dekarbonizacije i nastavljaju da definišu konkretne kao i pojedinačne mape puta sa privremenim prekretnicama ka nultoj stopi emisije.

Pročitajte još:

VINCI Airports unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija. Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *