Etna se primirila ali aerodrom Katanija zatvoren zbog vulkanskog pepela
Aerodrom Katanija–Fontanarossa na Siciliji ponovo se našao pod direktnim uticajem Etne. Zbog vulkanskog pepela i nepovoljnog pravca vjetra, vazdušni saobraćaj je obustavljen, a zabrana operacija je više puta produžavana. Prema posljednjim informacijama, dolasci i odlasci ostaju suspendovani najmanje do 12 časova u ponedjeljak, 28. septembra.
Zašto malo pepela može da zaustavi veliki aerodrom?
Problem nije u tome što avioni „ne mogu da vide kroz dim“. Vulkanski pepeo predstavlja ozbiljnu tehničku opasnost za vazduhoplove.
Za razliku od običnog dima, oblak koji nastaje tokom vulkanske aktivnosti sadrži veoma sitne čestice stijena, minerala i vulkanskog stakla. Kada ih mlazni motor usisa, pri veoma visokim temperaturama mogu da se istope, a zatim ponovo očvrsnu na hladnijim djelovima turbine. Posljedice mogu biti poremećaj protoka vazduha, oštećenja komponenti, gubitak potiska, pa u ekstremnim okolnostima i gašenje motora.
Pepeo može da ošteti i vjetrobranska stakla, senzore i druge djelove vazduhoplova, dok njegovo taloženje na aerodromskim površinama stvara dodatne probleme za bezbjedno odvijanje operacija.
Zato se u avijaciji na vulkanski pepeo ne gleda kao na običnu meteorološku neprijatnost, već kao na ozbiljan hazard.
Kako sistem reaguje kada se Etna aktivira?
Iza odluke o zatvaranju aerodroma nalazi se čitav međunarodni sistem praćenja.
Etna se nadzire 24 časa dnevno iz Opservatorije Etneo italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju – INGV. Kada aktivnost može predstavljati opasnost za vazduhoplovstvo, izdaje se VONA – Volcano Observatory Notice for Aviation, poruka namijenjena, između ostalog, kontroli letenja, pilotima i operativnim centrima aviokompanija.
Za širu sliku kretanja pepela zadužen je i Toulouse VAAC – jedan od svjetskih centara za upozorenja na vulkanski pepeo. Jutros je za Etnu na snazi Aviation Colour Code RED. Prema izvještaju od 04:00 UTC, tanak i uzak oblak pepela kretao se prema jugu/jugozapadu brzinom od oko 10 čvorova, a pepeo je registrovan od površine do približno FL140, odnosno oko 4.300 metara visine.
U Italiji se informacije zatim pretvaraju u konkretne operativne odluke kroz koordinaciju ENAC-a, ENAV-a, INGV-a, Aeronautica Militare i operatora aerodroma SAC. Upravo pravac vjetra može biti presudan: Etna može biti aktivna, a aerodrom otvoren, ali ako vjetar odnese pepeo prema prilaznim i odlaznim putanjama Catanije, situacija se može promijeniti veoma brzo. ENAC je tokom prethodnih epizoda aktivirao i krizni koordinacioni mehanizam za upravljanje vazdušnim prostorom.
Kada će Catania ponovo normalno raditi?
Na to trenutno ne postoji pouzdan odgovor.
Rok do 12 časova ne znači da će aerodrom tada automatski biti otvoren. To je vrijeme do kojeg trenutno važi odluka, nakon čega se situacija ponovo procjenjuje. Ključni faktori biće intenzitet emisije pepela, njegov položaj i visina, pravac i brzina vjetra, kao i stanje manevarskih površina aerodroma.
Najnoviji VAAC model predviđa prisustvo pepela i tokom dana i večeri 28. septembra, zbog čega nije moguće isključiti novo produženje ograničenja.
Etna tako još jednom pokazuje zanimljiv paradoks savremene avijacije: možemo precizno navigirati avion preko kontinenta i pratiti ga gotovo u realnom vremenu, ali kada priroda izbaci nekoliko miliona sitnih čestica stijene u pogrešnom pravcu, najsigurnija odluka ponekad je i najjednostavnija – ostati na zemlji.
Foto: Daniel Carmona / Unsplash