AerodromiNovostiPredstavljamo

Direktor Aerodroma Republike Srpske: “Krize rađaju ideje – treba ih iskoristiti”

Milan Račić, inženjer saobraćaja na poziciji Direktora Aerodroma Republike Srpske, postao je prepoznatljiv po pravovremenim reakcijama na ponudu i potražnju koje je diktiralo tržište. Zbog toga, sa aerodroma Banja Luka, sada možete Ryanair-om letjeti do Brisela, Frankfurta, Geteborga, Memingena, Milana, Stokholma i Beča dok avionima Wizz Air-a možete uhvatiti let za Dortmund, Ajndhoven, Hamburg, Malme, Stokholm ili Bazel. Ukoliko na sve ovo dodate redovne linije Air Serbia do Beograda, Air Montenegra do Tivta i veliki broj čarter letova jasno vam je da na aerodromu Banja Luka ima dosta posla. I pored vidljivih rezultata, od njega nećete čuti da je ekspert za avione i vazduhoplovstvo. Naprotiv. “Imam stručnjake različitih profila koji znaju šta mi treba i ja pitam” – izjavio je Račić još na početku našeg razgovora. A onda smo nastavili…

Nalazite se na čelu Aerodroma Banja Luka od aprila 2019.godine. Kakva Vas je situacija dočekala u tom trenutku i šta je bilo potrebno uraditi?

Da, kao sto se naveli od aprila 2019. godine se nalazim na poziciji direktora Aerodroma Republike Srpske, preduzeća koje upravlja aerodromom Banja Luka. U tom momentu je to bila, a naročito je to i danas, veoma izazovna pozicija. Situacija u 2019. godini nakon jednog dužeg perioda bez ozbiljnog saobraćaja pokazala je da aerodrom Banja Luka ima odličan potencijal i da je u prethodnom periodu bilo izgubljenih prilika. 

Ryanair i Wizz Air na aerodromu Banja Luka

Prije vašeg dolaska na čelo aerodroma, na osnovu natpisa u medijima stvorila se slika o postojanju “trke” aerodroma Tuzla i Banja Luka za poziciju glavnog kargo čvorišta u BiH. Pravovremenim investicijama se situacija riješila u korist aerodroma Banja Luka ali su se onda pojavile i informacije o neregularnostima usled odstupanja od projektne dokumentacije. Da li je sada kargo terminal završen u potpunosti i da li za njega još uvijek postoji interesovanje na tržištu?

Zastoj u izgradnji kargo skladista je nakon odredjenih manjkavosti na izvodjenju radova riješen. Svi nedostaci su otklonjeni, neki od njih čak i u vrijeme zaključavanja zbog Covid-19 virusa i otežane isporuke opreme za kargo objekat, tako smo konačno dobili i ovaj objekat na upotrebu.

Inače, koliko znam, nije postojao ozbiljan kargo saobracaj ni na aerodromu Tuzla a ni na aerodromu Banja Luka. Ne zamjerite mi ako nemam prave informacije, ali da je bio ozbiljan kargo saobracaj on bi i danas postojao. Prvi ozbiljniji kargo prevoz bio je prevoz rashladjenog mesa za tursko tržište na osnovu trgovinskog sporazuma izmedju Bosne i Hercegovine i Turske koji se odvijao na aerodromu Banja Luka. Kargo prevoz se obavljao iz razloga što po tada postojećim protokolima o transportu nije bio dozvoljen drumski prevoz robe, odnosno prevoz robe iz BiH u Tursku preko teritorije članice EU, u ovom slučaju Bugarske. Nakon dobijanja dozvole za tranzitni prevoz robe preko teritorije clanice EU, ovaj dobar posao prešao je na drumski transport robe.
O uvodjenju kargo prevoza za inostrana tržista vodimo pregovore ali, do realizacije, ne bih da dajem informacije. Želimo da pokrenemo i ovaj posao koji će donijeti dobre prihode za aerodrom Banja Luka i stabilnije poslovanje u budućnosti kao i saradnju sa privrednim i logističkim sektorima i kompanijama.
Logo Aerodroma Republike Srpske

Nije prošlo mnogo vremena kako ste stali na čelo aerodroma, a već je počela pandemija. Kako je COVID-19 uticao na planove aerodroma Banja Luka i broj zaposlenih? 

Pojava virusa Covid-19 obustavila je ili znacajno redukovala saobraćaj globalno na svim aerodromima. Ali, kao i svaka kriza u istoriji čovečanstva, globalna pandemija i kriza ipak donosi i nove ideje. U tom periodu imali smo humanitarne i kargo letove za isporuku medicinske robe, a i iskoristili smo taj period da napravimo plan za reorganizaciju preduzeća koja jos uvijek traje. Iako smo imali velike finansijske gubitke odrzali smo preduzece likvidnim. Sačuvali smo broj zaposlenih, a nismo ni smanjivali njihova primanja. Odredjene investicije smo prolongirali za naredni period i jednostavno smo se povukli na neki način, na rezervni položaj, da sagledamo kako će se situacija odvijati i na osnovu toga povlačiti poslovne poteze.

Pandemija se primirila i ljudi su željni putovanja. Trenutno do aerodroma Banja Luka leti AirSerbia, AirMontenegro, RyanAir i Wizz Air. Da li aerodrom Banja Luka može biti zadovoljan trenutnim brojem putnika?

Nakon više od godinu dana od prizemljenja mnogih aviokomanija, ublažavanjem mjera a onda i njihovim ukidanjem, znali smo da će se kapaciteti osloboditi i da će se morati letjeti i putovati. Baš iz tog razloga dogovorili smo i posao sa aviokompanijom Wizz Air, novim nacionalnim prevoznikom Crne Gore Air Montenegro te ugovorili i čarter letove za Tursku što je, pokazalo se, pun pogodak. Veoma veliko interesovanje i želja gradjana za putovanjem u Evropu kao i dolazak naših gradjana iz inostranstva, uz godišnje odmore su dali rezultat da smo u julu mjesecu imali skoro 28 000 putnika što je najveci broj putnika u jednom mjesecu od nastanka aerodroma Banja Luka. Zanimljiv istorijski rezultat koji je i mene iznenadio. Da li smo zadovoljni? Jesmo! Ali može bolje i više. Idemo dalje jer ovo je dobra prilika da se ostvare i neki veći i dugoročniji ciljevi. Ne smiju se gubiti prilike.

Prvo slijetanje Air Montenegra u Banja Luku, foto:RTRS

Da li aerodrom u Banja Luci ima dovoljno neavijacijskog sadržaja u blizini?

Naglim povećanjem broja putnika pokazao se veoma veliki problem – nedovoljni kapacitet terminalne zgrade. Definitivno  moramo veoma brzo ici u proširenje kapaciteta i izgradnju novih komercijalnih sadržaja kao sto su ugostiteljski objekti. Respektabilan Duty free shop bi povećao komfor i standard putovanja a ujedno i finansijske prihode aerodroma radi što manje zavisnosti preduzeća od budžeta Republike Srpske.

Tokom ljeta imate određen broj čarter letova što donekle povećava obim posla na aerodromu. Da li aerodrom Banja Luka zbog toga ima potrebe za zapošljavanjem sezonskih radnika i o kom broju se radi?

U skladu sa finansijskom situacijom i mogućnostima zbog povecanog broja destinacija u poslove saobracaja smo ukljucili i sve zaposlene iz administracije, obzirom na prethodno iskustvo koje posjeduju iz ranijeg perioda te par studenata radi ispomoći. Sve smo uspjeli uz rijetke probleme koje donosi ljetnja sezona iako je bilo odredjenog nezadovoljstva i putnika a i nas jer su se pravila i protokoli putovanja znala mjenjati unutar 24 časa vikendom. Takve informacije su nekad sa zakašnjenjem dolazile i do aviokompanija a i do aerodromskih operatera uključujući i aerodrom Banja Luka.

Air Serbia na aerodromu Banja Luka

Da li smatrate da je privatizacija ili davanje pod koncesiju aerodroma u regionu dobar način za praćenje savremenog toka razvoja vazduhoplovstva i zadovoljenje potreba putnika?

Davanje aerodroma u koncesiju, privatizacija aerodroma ili čak i dalje upravljanje od strane drzave ili negdje lokalnih zajednica i regija, analizira se i radi na osnovu strateških analitickih dokumenata koji pokažu koji je model dobar. Na kraju i odabir strateškog partnera u slučaju koncesije ili privatizacije takodje je sudbonosan. Ne vjerujem da postoji idealan model. Svaki aerodrom je poseban, ima svoje karakteristike i privredno-poslovni doprinos u jednoj ekonomiji. Negdje je koncesija dobar model, negdje potpuna ili djelimična privatizacija donijela dobre rezultate a ima i loših poteza. Ljudski je griješiti ali greške ne smiju biti preskupe.

Kako vidite budućnost aerodroma i vazduhoplovstva, kako u Republici Srpskoj tako i u regionu?

Vazduhoplostvo i aerodromi u Republici Srpskoj, BiH a i regiji, bilježili su značajne rezultate prije pojave pandemije Covid-19 virusa i potpunog zatvaranja pojavom pandemije. Ali, ublažavanjem mjera vidjeli smo da je došlo do djelimicnog oporavka. Sklopili su se novi poslovi, na primjer novi aranžmani za trzista Bliskog Istoka ili zemalja Istočne Evrope i Ruske Federacije kojih nije bilo u pretpandemijskom periodu.
Vjerujem da će se i u narednom periodu održati poslovanje i da neće biti ponovnih obustavljanja operacija i zaključavanja, jer ovaj posao je već doživio velike finansijske gubitke. Sumnjam da moze izdržati još jedan udar čak i uz očekivano povećanje broja zaraženih nakon kraja ljeta i vraćanja gradjana sa godišnjih odmora. Uz posjedovanje Covid-19 pasoša, potvrde o vakcinaciji ili negativnog testa na virus, vjerujem da će i dalje postojati mogućnost putovanja.
Na svima nama je da radimo i da se borimo u skladu sa situacijom. Svaka kriza je dobra prilika jer se radjaju nove ideje. Treba ih iskoristiti.
Fotografije: aerodrom Banja Luka

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.