Zagreb, Zadar i Pula postaju „NextGen 5G Airports“: 5G, dronovi i AI stižu na aerodrome
Aerodromi u Zagrebu, Zadru i Puli ulaze u projekat koji bi mogao prilično dobro pokazati kako će izgledati svakodnevni rad aerodroma u narednim godinama. Umjesto da 5G služi samo putnicima za brži internet, ovdje će dobiti mnogo ozbiljniji zadatak – povezivanje kamera, senzora, dronova, industrijskih tableta i sistema vještačke inteligencije koji će pomagati aerodromskim službama.
Riječ je o projektu NextGen 5G Airports, koji predvodi Hrvatski Telekom zajedno sa aerodromima Zagreb, Zadar i Pula, kompanijom Markoja i Fakultetom prometnih znanosti Univerziteta u Zagrebu. Projekat je dobio podršku Evropske unije kroz program CEF Digital. Prema podacima Evropske komisije, projekat traje od 1. januara 2026. do 31. decembra 2028, a evropsko sufinansiranje iznosi nešto više od 3,09 miliona eura.
Šta zapravo znači „privatni 5G“ na aerodromu?
Najjednostavnije rečeno – aerodrom dobija sopstvenu, namjensku 5G mrežu za svoje operativne potrebe.
To nije isto što i javna mobilna mreža koju putnik koristi na telefonu. Privatna mreža omogućava da aerodrom kontroliše ko joj pristupa, za šta se koristi i koji sistem ima prioritet. Tako se, na primjer, video sa sigurnosnih kamera, podaci sa senzora ili komunikacija operativnih službi mogu odvojiti od drugih vrsta saobraćaja.
Tehnički, riječ je o 5G Standalone (SA) mrežama u frekvencijskom opsegu 3,5 GHz, sa mogućnošću takozvanog network slicinga. To praktično znači da se jedna fizička infrastruktura može podijeliti na više međusobno odvojenih virtuelnih mreža – jednu za bezbjednosne sisteme, drugu za video, treću za druge aerodromske aplikacije. Dio obrade podataka obavljaće se lokalno, odnosno na „edge“ infrastrukturi, kako bi sistemi mogli reagovati praktično u realnom vremenu.
A upravo tu priča postaje zanimljiva.
U Zagrebu dron pregleda infrastrukturu
Na zagrebačkom aerodromu planirana je upotreba drona opremljenog UHD kamerom, čiji će snimci biti analizirani uz pomoć vještačke inteligencije.
Zadatak mu neće biti pravljenje atraktivnih snimaka aerodroma, već pregled infrastrukture.
Aerodrom ima oko 14 kilometara zaštitne ograde, veliku površinu manevarskih površina i složen sistem svjetlosne i druge aerodromske infrastrukture. Umjesto da se svaki pregled oslanja isključivo na obilazak ljudi i vizuelnu provjeru, dron može poslati sliku visoke rezolucije sistemu koji automatski traži nepravilnosti.
Ideja je da AI prepozna potencijalni problem, označi ga i pomogne operativnom osoblju da brže odluči da li je potrebna intervencija.
U Puli 50 kamera čuvaće aerodromsku ogradu
Pula će imati drugačiji sistem.
Planirano je postavljanje 50 UHD kamera i senzora duž aerodromskog perimetra. Sistem će uz pomoć softvera zasnovanog na vještačkoj inteligenciji moći da prepozna oštećenje ograde, ali i neovlašćeni ulazak čovjeka ili životinje na zaštićeno područje aerodroma.
Pulski aerodrom ima gotovo tri kilometra dugu pistu i više od deset kilometara sigurnosne ograde, pa automatizovani nadzor može značajno olakšati posao službama koje danas moraju fizički kontrolisati veliki prostor.
U najnovijoj objavi Aerodroma Pula potvrđeno je da projekat obuhvata UHD kamere i senzore za nadzor perimetra, ali i industrijske tablete i AI softver namijenjen inspekciji piste.
U Zadru manje pričanja preko radija, više podataka
Treći aerodrom poslužiće za nešto drugačiji način primjene iste tehnologije.
Zadar će koristiti industrijske tablete povezane sa sistemom za pregled pista i ograde. Kada radnik tokom inspekcije uoči problem, informacija više ne mora prvo da bude prenesena glasom preko radio-veze, zatim zapisana i proslijeđena nekome drugom.
Podatak, fotografija i tačna lokacija nepravilnosti mogu odmah biti poslati sistemu za obradu i ljudima koji treba da donesu odluku.
Zadarski aerodrom ima dvije piste i oko 7,5 kilometara sigurnosne ograde, pa digitalizacija takvih obilazaka može smanjiti vrijeme potrebno između uočavanja problema i reakcije nadležne službe.
Nije riječ samo o kamerama i dronovima
Evropska komisija projekat zapravo dijeli na četiri šire oblasti primjene.
Pored naprednih digitalnih inspekcija i bezbjednosnog nadzora, planirana je primjena virtuelne i proširene stvarnosti (VR/AR) za održavanje aerodromske infrastrukture i obuku zaposlenih, digitalizacija radnih procesa i dokumentacije uz bezbjednu razmjenu podataka u realnom vremenu, kao i optimizacija procesa prihvata i otpreme tereta.
Mreža je projektovana i za uređaje koji stvaraju ogromne količine podataka – UHD kamere, senzore, dronove i VR/AR opremu. Podaci pritom ne moraju svaki put putovati do nekog udaljenog data-centra: dio AI analize može biti obavljen neposredno uz samu mrežu aerodroma, što skraćuje vrijeme reakcije.
A šta od svega toga ima putnik?
Putnik vjerovatno neće primijetiti antenu privatne 5G mreže niti će znati da je neki dio aerodroma pregledao dron.
Upravo je to i poenta.
Rezultat bi trebalo da se vidi kroz brže otkrivanje kvarova i prepreka, efikasnije aerodromske službe, bolju kontrolu zaštićenih zona, manje ručnog unošenja podataka i brže reagovanje kada nešto nije u redu.
Dugoročno, ista infrastruktura može povezivati mnogo više sistema – od zemaljskog opsluživanja aviona i upravljanja prtljagom do autonomnih vozila i drugih aerodromskih uređaja. Hrvatski Telekom je ranije među mogućim primjenama pominjao upravo pametno upravljanje prtljagom, nadzor opreme, bezbjednosne provjere, komunikaciju sa dronovima i sisteme za hitne intervencije.
Zbog toga ovaj projekat nije toliko priča o 5G internetu koliko o digitalnoj infrastrukturi budućeg aerodroma.
Telefon putnika je možda najmanje zanimljiv uređaj koji će se na takvoj mreži naći. Mnogo važniji bi mogli biti dron koji upravo pregleda pistu, kamera koja je otkrila životinju pored ograde ili tablet aerodromskog radnika sa kojeg je informacija o problemu stigla do operativnog centra nekoliko sekundi nakon što je problem uočen.
A upravo takvi, na prvi pogled nevidljivi sistemi, mogli bi najviše promijeniti način na koji aerodromi funkcionišu.