Novi toranj kontrole letenja SMATSA (FOTO)

Kako bi se išlo u korak sa planovima razvoja saobraćaja i realizacije svih planova koncesionara Aerodroma “Nikola Tesla”, Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA doo je pokrenula projekat izgradnje novog tornja kontrole letenja.

Novi toranj SMATSA, foto: arhiva Avioportala

Nakon izgradnje ovog objekta visine 75 metara, može se reći da kontrolori letenja SMATSA rade u najvišem kontrolorskom tornju u ovom dijelu Evrope i u jednom od deset najviših objekata tornja kontrole letenja na svijetu. 

Kako je SMATSA ranije saopštila, objekat vrijednosti 17.443.869 evra će biti izgrađen na zemljištu kontrole letenja, a finansiran bez opterećivanja budžeta Srbije i Crne Gore. Investiciona vrednost operativnog segmenta projekta je približno 4.900.000 evra.

Pogled s novog tornja, foto:arhiva Avioportala

Da li je toranj pušten u rad?

Iako su mediji požurili da prenesu vijest o početku rada novog tornja, to još uvijek nije sasvim tačno. Toranj je danas u posljednjem danu faze tranzicije, koju karakteriše rad iz novog objekta dok ekipa kontrolora iz starog tornja prati rad spremna da preuzme kontrolu neba u slučaju da iz bilo kog razloga to ne bude moguće iz novog tornja. 

Moglo bi se reći da novi toranj još uvijek radi “pod nadzorom”, a tačan termin samostalnog rada iz novog tornja će biti definisan sutra (utorak 27.12).

Pogled s novog tornja, foto:Avioportal arhiva

Zašto nije strašno ukoliko se sa samostalnim radom iz novog tornja počne odmah?

Nakon svake od dosadašnjih faza projekat se analizirao sa više aspekata, od kojih je odlučujući bio glas operative- kontrolora letenja i ATSEP osoblja. Isto to će biti urađeno i na kraju ove, faze tranzicije.

Jedino što razlikuje ovu fazu od drugih je što se sada već došlo do odlučivanja o detaljima prikupljenih tokom realnog procesa rada iz novog tornja, čije bi prilagođenje olakšalo rad operativnog osoblja. Upravo zato, ako se naiđe na bilo kakav razlog za prilagođenje postojećeg stanja u novom tornju, svi argumenti će biti analizirani kako bi se došlo do konačne odluke o puštanju objekta u samostalni operativni rad. 

Napominjemo da, i ukoliko se to i ne desi sutra, ne može se i ne smije reći da je to ikakav problem. Radi se o projektu čiji je uticaj na vazdušni saobraćaj Srbije i Crne Gore veoma značajan a, s druge strane, ovako nešto se radi jednom u 50 do 100 godina pa bi bilo dobro da se sve posloži na odgovarajući način za one koji neposredno utiču na vazdušni saobraćaj i brinu i o nama dok letimo, kao i o onima koje volimo. 

Pogled s novog tornja, foto: arhiva Avioportala

Zašto je bio potreban novi toranj?

Stari toranj iz koga se do sada vodio saobraćaj na aerodrom Nikola Tesla je napravljen 1962.godine i visok je 41 metar. U to vrijeme je bilo oko 300 aviona godišnje, a toliko se danas opsluži u najopreterćenijem satu.

Očekuje se da novi toranj, sa kupolom na vrhu površine nešto više 100 kvadratnih metara, omogući bolju vidljivost aerodromskih površina, savremenije uslove rada i da će biti više prostora za tehničke sisteme ATSEP osoblja. Uz novu tehniku usklađenu sa evropskim standardima i regulativama, važno je pomenuti i da je naročita pažnja posvećena da zgrada bude energetski efikasna i izgrađena od ekoloških materijala.

S obzirom na predviđanja povećanja kapaciteta i broja letova na beogradskom aerodromu, završetak ovog projekta će biti veoma značajan, kako bi se ispratio planirani rast. Ali, ne možemo reći da je to sve. 

Projekat objekta novog tornja omogućiće više prostora za tehničke sisteme kontrole letenja (važne za terminalnu i oblasnu kontrolu letenja) što će značiti da će SMATSA biti spremna čak i za intenzivniji saobraćaj od trenutno predviđenog, kako na beogradskom tako i na ostalim aerodromima u Srbiji i Crnoj Gori.

Podjelite objavu putem telefona:

Pravila komentarisanja:

Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija. Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *