Gradnja aerodroma Trebinje počinje 2026.godine

Izvor:glassrpske.com/Marijana Miljić Bjelovuk

Sve dozvole za izgradnju aerodroma u Trebinju trebalo bi da dobijemo sljedeće godine, a gradnja će početi 2026. godine, rekao je u intervjuu za “Glas” Mladen Stanković, direktor “Aerodroma Trebinje”. 

On je naveo i da je sveobuhvatna procjena uticaja na životnu sredinu u završnoj fazi – trenutno se dopunjava studija uticaja, nakon čega slijedi revizija i njeno usvajanje.

– Novac za eksproprijaciju zemljišta obezbeđuje Srbija, koja je i investitor projekta. Do sada je otkupljeno nešto više od 36 hektara – naveo je Stanković. 

GLAS: Šta je do sada urađeno na izgradnji aerodroma u Trebinju? 

STANKOVIĆ: Do sada je urađena kompletna planska dokumentacija, stečeni lokacijski uslovi za izgradnju aerodroma, završena geološka istraživanja i laboratorijska ispitivanja, uklonjene zaostale mine i eksplozivi, veći dio studijske i projektno-tehničke dokumentacije. izrađena je strateška i preliminarna procjena uticaja na životnu sredinu. Glavni projekat izgradnje aerodroma je u fazi usaglašavanja sa tehničkim rješenjima pristupne komunalne infrastrukture, za šta su lokacijski uslovi izdati nadležnim domaćim institucijama. Nakon toga pristupiće se reviziji glavnog projekta aerodroma. Na projektu su primenjeni najviši ekološki standardi i obezbeđene sve neophodne mere zaštite životne sredine.

GLAS: Šta je ostalo da se uradi do početka izgradnje? 

STANKOVIĆ: Kada se izvrši revizija potrebne dokumentacije, izdata ekološka dozvola i završena eksproprijacija zemljišta, nadležnom ministarstvu biće upućen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju aerodroma. Postoji još jedan preduslov za izdavanje građevinske dozvole za priključenu komunalnu infrastrukturu (prilazni put, dalekovod, priključak na gradski vodovod, kanal za odvod prečišćene vode sa aerodroma i optička mreža). Izrada projekata za ovu infrastrukturu kao i njena izgradnja je u nadležnosti institucije Srpske. Građevinska dozvola za dovod optičkog kabla već je izdata firmi “m:tel”. Projekat je kompleksan u svakom smislu. Od početka je bilo dosta izazova sa kojima smo se suočavali, ako bude novih, nastavićemo na isti način.

GLAS: Koliku će površinu pokrivati ​​aerodrom u Trebinju i koji su sve sadržaji predviđeni za tu lokaciju? 

STANKOVIĆ: Aerodrom će imati površinu nešto manju od 302 hektara, a imaće sve standardne sadržaje koji omogućavaju nesmetan javni vazdušni prevoz putnika. To su piste, servisne platforme za avione, kontrolisano parkiranje, kao i standardne višespratnice, putnički terminal, toranj kontrole letenja, vatrogasna stanica, skladište goriva, garaža i tehnički blok za aerodromsku opremu, eko zona za sistemsku i organizovanu lokalizaciju otpadnih proizvoda i raznih pomoćnih objekata.

GLAS: Da li je počela eksproprijacija zemljišta za izgradnju aerodroma? 

STANKOVIĆ: Počela eksproprijacija zemljišta za aerodrom. Postupak eksproprijacije u skladu sa zakonskom procedurom provodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS. Ovo uključuje i procjenu vrijednosti nekretnine koju su izvršili stručnjaci odgovarajućih struka. Povremeno se organizuju usmene rasprave za otkup zemljišta od sadašnjih vlasnika. 

GLAS: Kada bi sve aktivnosti oko izgradnje aerodroma u Trebinju mogle biti završene, odnosno kada bi izgradnja mogla početi? 

STANKOVIĆ: Prema dinamici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, dobijanje svih potrebnih dozvola mora da bude završeno 2025. godine da bi gradnja aerodroma mogla da počne 2026. godine. Nakon izgradnje svaki međunarodni aerodrom mora proći proces certifikacije, koji će u našem slučaju provesti Direkcija civilnog vazduhoplovstva Bosne i Hercegovine, prema domaćim propisima iu skladu sa zahtjevima certifikacije Evropske agencije za sigurnost letenja. Prvi letovi se mogu očekivati ​​nakon dvije godine od početka radova na izgradnji aerodroma.

GLAS: Koliku podršku imate od nadležnih institucija Srpske, Srbije i grada Trebinja u vezi sa izgradnjom ovog strateškog projekta? 

STANKOVIĆ: Imamo podršku na svim nivoima u realizaciji ovog projekta, bez koje se projekat ove složenosti i veličine ne bi mogao realizovati.

GLAS: Pojavila se i informacija da je promijenjena lokacija na kojoj će se graditi aerodrom. Da li je to tačno? 

STANKOVIĆ: Ovo je još jedna u nizu dezinformacija o projektu izgradnje aerodroma u Trebinju, poput one da će zgrada terminala aerodroma u Trebinju biti duplo veća od terminala sarajevskog aerodroma. Lokacija aerodroma je u blizini sela Taleža, a neto površina terminala je nešto više od 12.000 kvadratnih metara. To su lako provjerljivi podaci, dostupni i u nacrtu Studije uticaja na životnu sredinu, koja se od početka godine objavljuje na internetu.

Napomene iz Dubrovnika 

GLAS: Kako gledate na to da su vlasti u Dubrovniku ranije najavljivale da će učiniti sve da spriječe izgradnju aerodroma u Trebinju?

STANKOVIĆ: Ako je neko zaista izjavio da će učiniti sve da spriječi izgradnju aerodroma u Trebinju, može se reći da je to u najmanju ruku nekorektno. Ovo je razvojni projekat i ima veliki značaj za Trebinje, a pozitivno utiče na cijeli region. Ako je neko, međutim, izjavio da će učiniti sve da spreči izgradnju aerodroma koji bi eventualno mogao da izazove neprihvatljive uticaje na životnu sredinu, onda se mogu složiti sa tim. Cijelo vrijeme radimo na tome da cijeli aerodrom bude ekološki prihvatljiv i održiv. Komentari dostavljeni iz Hrvatske detaljno su razmotreni i biće uredno obrađeni u konačnoj verziji Studije uticaja na životnu sredinu „Aerodrom Trebinje“.