Farseer: razlog zbog kojeg će ekonomisti pratiti ICAO događaj u Kotoru

Nije tajna da predstojeći ICAO događaj u Kotoru odavno prevazilazi granice same avijacije. Na jednom mjestu susrešće se svjetovi letenja, klasičnog inženjerstva, satelitskih tehnologija, vještačke inteligencije – i ekonomije. Upravo bi ovaj posljednji mogao da bude posebno zanimljiv ljudima koji se profesionalno bave finansijama, planiranjem, analizom i statistikom.

Jer koliko god razgovori o budućnosti avijacije zvučali tehnološki, iza gotovo svake velike odluke prije ili kasnije pojave se sasvim konkretna pitanja: koliko nešto košta, šta donosi, kada se isplati investirati i, možda najvažnije, šta će se dogoditi ako se pretpostavke na kojima je napravljen plan promijene?

Tu u priču ulazi Farseer, kompanija koja u Kotor donosi nešto drugačije od onoga što se obično očekuje na velikom vazduhoplovnom događaju. Njihov svijet nijesu radari, navigacioni uređaji ili avionski motori, već finansijsko planiranje i analiza – i pokušaj da se složena stvarnost jedne kompanije pretvori u model u kojem se posljedice poslovne odluke mogu sagledati prije nego što ta odluka bude donesena.

Farseer pritom nije napravljen samo za vazduhoplovstvo. Njegova platforma zamišljena je tako da se može prilagoditi kompanijama iz različitih industrija, jer se iza naizgled potpuno različitih poslova često krije ista ekonomska logika. Svaka kompanija ima svoje ključne poslovne pokretače, prihode, troškove, investicije i pretpostavke od kojih zavisi budući rezultat. Ono što se mijenja od industrije do industrije jesu podaci koji ulaze u model.

Avijacija je, međutim, posebno zanimljivo mjesto na kojem se takav koncept može dokazati.

Dovoljno je zamisliti nešto naizgled jednostavno – jedan let. Za putnika je to polazak iz jednog grada i dolazak u drugi. Za finansijski model, iza tog leta stoje avion određenog kapaciteta, očekivani broj putnika, prosječna cijena karte, količina goriva, troškovi posade, aerodromske naknade, održavanje i niz drugih varijabli. Promijeni li se samo nekoliko njih, mijenja se i ekonomija tog leta. Kada se takvih letova sabere nekoliko hiljada, postaje jasno koliko brzo finansijsko planiranje u vazduhoplovstvu može postati ozbiljno složen posao.

Upravo u takvom okruženju Farseerov pristup je već primijenjen, povezujući operativno i finansijsko planiranje sve do nivoa pojedinačnog leta. I tu priča zapravo prestaje da se tiče samo avijacije.

Jer nije presudno da li kompanija ima avione. Važno je da ima poslovne varijable koje utiču jedna na drugu.

Kod telekomunikacionog operatora to mogu biti broj korisnika, prihod po korisniku, investicije u mrežu i odlazak korisnika. U proizvodnji su to količina proizvedene robe, cijena sirovina, energija, logistika i prodaja. U velikom infrastrukturnom sistemu u prvi plan dolaze CAPEX, OPEX, obim usluga i višegodišnji investicioni ciklusi. U trgovini će model izgledati drugačije, ali će logika ponovo biti ista.

Imena varijabli se mijenjaju, ali pitanje za stolom uprave ostaje gotovo identično: ako promijenimo jednu stvar, šta će se dogoditi sa ostatkom kompanije?

Upravo u tom trenutku finansijsko planiranje prestaje da bude samo pravljenje godišnjeg budžeta i postaje alat za donošenje odluka. Direktor finansija želi da zna kako će izgledati rezultat ako prihod bude nekoliko procenata manji od planiranog. Menadžment želi da vidi šta će se dogoditi ako cijena ključnog inputa naglo poraste. Investicioni tim želi da uporedi posljedice ulaganja danas sa odlaganjem projekta za godinu. Uprava, na kraju, želi da zna šta se događa ako se nekoliko takvih stvari desi istovremeno.

Farseer upravo taj svijet „šta ako“ pokušava da pretvori u povezani finansijski model u kojem promjena jedne pretpostavke pokazuje posljedice na ostatak poslovanja.

Time se mijenja i posao samog ekonomiste. Umjesto da veliki dio vremena odlazi na povezivanje tabela, provjeravanje formula i traženje posljednje verzije plana, više vremena može ostati za ono zbog čega finansijska analiza zapravo postoji – razumijevanje brojeva, prepoznavanje rizika i donošenje kvalitetnijih odluka.

A onda u cijelu priču ulazi i vještačka inteligencija.

Farseer omogućava korisniku da sa podacima komunicira prirodnim jezikom, ali pravi važnu razliku između vještačke inteligencije koja razumije pitanje i sistema koji računa odgovor. Prema objašnjenju kompanije, same finansijske kalkulacije ne prepuštaju se generativnom AI modelu. One se izvršavaju nad konkretnim finansijskim modelom kompanije, dok vještačka inteligencija pomaže korisniku da do podataka i njihovog značenja dođe jednostavnije.

Na prvi pogled to može djelovati kao tehnički detalj. Za nekoga ko treba da objasni upravi, odboru direktora ili vlasnicima odakle je došao određeni broj, razlika je mnogo važnija. U finansijama nije dovoljno da odgovor zvuči uvjerljivo. Broj mora moći da se objasni.

Zbog svega toga prisustvo Farseera u Kotoru nije toliko neobično koliko se možda učini na prvi pogled.

Na ICAO događaju razgovaraće se o sistemima i tehnologijama na kojima bi trebalo da počiva vazdušni saobraćaj narednih decenija. Govoriće se o komunikacijama, navigaciji, nadzoru, radio-frekvencijskom spektru, digitalizaciji i vještačkoj inteligenciji. Ali gotovo svaka velika tehnološka ideja u jednom trenutku moraće da prođe i kroz kancelariju nekog ekonomiste.

Neko mora izračunati koliko investicija košta, kako je rasporediti kroz godine, kakav će biti njen uticaj na operativne troškove i šta će se dogoditi ako se prognoza saobraćaja, cijene ili neki drugi ključni parametar promijene.

Možda zato i nije iznenađenje što se, kako se približava događaj, već traže sastanci sa predstavnicima Farseera u Kotoru.

To govori nešto i o samom ICAO skupu. Kotor tih dana neće biti mjesto samo za ljude koji razumiju kako avion leti ili kako funkcionišu sistemi koji ga bezbjedno vode kroz vazdušni prostor. Biće to mjesto na kojem će se susresti tehnologija, podaci, vještačka inteligencija, investicije i novac.

Zato bi među ljudima koji tih dana budu u Kotoru trebalo očekivati i one koji možda nikada nijesu otvorili kartu vazdušnih puteva, ali svakodnevno otvaraju finansijske modele – CFO-e, ekonomiste, controllere, finansijske analitičare, statističare i ljude koji se bave strateškim i investicionim planiranjem.

Za njih bi jedna od zanimljivijih priča iz vazduhoplovstva mogla biti sasvim ekonomska.

Ako danas možemo finansijski modelirati nešto toliko konkretno i promjenljivo kao što je jedan let, prirodno se nameće mnogo veće pitanje: koliko precizno možemo modelirati budućnost čitave kompanije?

Farseer u Kotor dolazi upravo sa tom pričom.