Zašto Putin sigurno neće letjeti preko Crne Gore na sastanak s Trampom u Budimpešti?
Predsednici SAD i Ruske federacije, Donald Trump i Vladimir Putin, dogovorili su se da se lično sastanu u Budimpešti. Jedno od mnogih pitanja je kako će tačno ruski predsjednik moći ući u mađarsku prijestolnicu s obzirom na sankcije. Evropska komisija je već izjavila da će svaka zemlja sama odlučiti hoće li dozvoliti ulazak ruskom vladinom avionu, a mediji već spekulišu o ruti ruskog predsjednika Putina do Budimpešte. U nekoj varijanti kojoj se bave mediji se pominje ruta koja bi išla preko Crne Gore ali, najblaže rečeno, realnost je složenija.
Ruski predsjednik Putin se, kao i ministar spoljnjih poslova Lavrov, smatraju predstavnicima Ruske Federacije, te ga nijedna zemlja UN-a ne bi trebala ometati u putovanju u drugu zemlju prilikom ispunjavanja obaveza koje proizlaze iz njenog članstva u organizaciji. Međutim, u stvarnosti, nisu sve zemlje UN-a spremne dozvoliti ruskim vladinim avionima da prelijeću kroz njihov vazdušni prostor. U junu 2022. godine, Lavrov je bio prisiljen da otkaže dvodnevnu posjetu Beogradu kada su zemlje susjedi Srbije – Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija – odbile dozvoliti njegovom avionu prolazak.
Ipak, uzmimo u obzir da sada velikom broju (čak i EU i NATO) zemalja odgovara da se ovaj sastanak održi i da je samo pitanje rute. Ako uporedimo Crnu Goru i Bugarsku ili Grčku primjetićemo da su to sve članice NATO-a, ali Bugarska i Grčka ima veću infrastrukturu i iskustvo u dozvoljavanju preleta aviona najvišeg profila. Prelet preko Crne Gore, iako kraći, zahtijevao bi složenu koordinaciju sa više savezničkih država i nosio veći diplomatski i sigurnosni rizik, a i let bi trajao mnogo duže što samo po sebi nosi rizik.
Tokom leta u međunarodnom vazdušnom prostoru bi ga pratili ruski borbeni avioni, preko NATO zemalja vjerovatno američki, a preko Srbije avioni srpske vojske do mađarske granice gdje bi opet pratnju preuzeli NATO lovci.
Putin putuje luksuznim avionom Il-96-300PU, čija unutrašnjost je dizajnirana u neoklasičnom stilu, ukrašena tapiserijama, slikama i zlatnim detaljima. Spavaća soba, radna soba i teretana su potpuno opremljene za rad i opuštanje ruskog predsjednika. Ujedno, ovaj avion može služiti i kao komandni centar u kriznim situacijama jer predstavlja zaštićenu platformu sa slojevitim odbrambenim sistemom i to:
-MAWS senzori (Missile Approach Warning System) – sistemi koji otkrivaju približavanje raketa i odmah upozoravaju posadu, omogućavajući pravovremenu reakciju.
-DIRCM (Directional Infrared Countermeasures) – infracrveni sistemi koji ometaju vođene rakete, stvarajući smetnje u njihovom detektovanju i navođenju.
-Paljenje toplotnih zamki – oslobađanje vrućih zamki koje zbunjuju toplovodne rakete.
-Elektronsko ratovanje – aktivno ometanje neprijateljskih sistema za navođenje i komunikaciju.
-Ojačani oklop – dodatna zaštita kritičnih dijelova aviona od udara i eksplozija.
-Potpuna redundantnost kritičnih sistema – svi vitalni sistemi imaju rezervne varijante, što osigurava funkcionalnost čak i u slučaju kvara ili napada.
Dakle, očekujemo otmjene pratnje, lažne tragove, lažne informacije o polascima i rutama, rezervne avione i “maskiranje” u trackerima poput FlightRadar24 itd. Ne očekujte da ćete moći da pratite let u realnom vremenu.
Cover photo: Telegram/Max