AviokompanijeNovosti

Zašto je direktor kompanije Air Montenegro posao iz snova – ukoliko ste prije toga radili u rudniku

Konkurs za novog direktora crnogorske nacionalne aviokompanije je završen, a svoje prijave je poslalo 7 kandidata i to: Krešimir Kučko iz Hrvatske, Nebojša Starčević i Irfan Demirović iz Srbije, Igor Pavićević i Anđela Čelebić iz Crne Gore, Tomas Kano Paskval iz Španije i Džejms Uljarević iz Australije. 

Zašto marketinška floskula o “poslu iz snova”, koju u ovom slučaju koriste pojedini blogeri, nema veze s realnošću i šta očekuje onoga ko se prihvati posla. 

Radno vrijeme i ugovor

Samo oni koji nikad nisu postavljali organizaciju iz temelja, mogli su da zaključe da je ovo bio lagan posao. Predrag Todorović je morao da radi i razmišlja danonoćno, a isto to će morati da radi i novi direktor. Jedina razlika je što je Todorović sve izdržao nošen radosnim trenucima kao što je prvi let, prvo farbanje aviona, bonus za prvih X prevezenih putnika… Ovo posljednje će biti naročito zanimljiva stavka u ugovoru novog direktora, ako je uopšte bude…

Operativno osoblje

Operativno osoblje, piloti i tehnika, su traženi na tržištu i izuzetno su skup resurs. Da biste napravili pilota, inženjera ili mehaničara trebaju vam godine a Crna Gora ih je već odvojila i napravila kadrove koji su prepoznati kao kvalitetni i daleko van regiona. Ipak, jednom preživljeni stres gašenja aviokompanije je unio nestabilnost i pojačao pripremljenost da se, ako treba, promjeni aviokompanija.

Nakon “prizemljenja” Montenegro Airlines-a, brzo je otišlo nekoliko pilota iz Crne Gore, a oni koji su ostali s pravom ne žele da opet preživljavaju vrijeme neizvjesnosti. Već sada potražnja za pilotima u svijetu postaje glasnija i tek će biti…

Neoperativno osoblje

Kako bi se formirala aviokompanija bilo je potrebno obezbjediti funkcionisanje i neoperativnih službi. Ono što je opterećujuće za kompaniju je što u ovom trenutku Air Montenegro ima zaposlenih u kancelarijama onoliko koliko bi imala i aviokompanija sa 5-6 aviona. Pitanje za razmišljanje je da li dva aviona mogu da zarade toliko koliko bi zaradilo 5 aviona?

Prostorije

Tehnika je za svoj dolazak u novu aviokompaniju “nagrađena” smještajem u kontejnerima na aerodromu što je prava egzotika u odnosu na “mučenje” administracije u Atlas Capital Centru, jednom od najeskluzivnijih objekata u Podgorici. Ostaje pitanje zašto za godinu dana nije izašla nijedna slika o ovim ljudima koji NEMAJU UGOVOR ZA STALNO, a rade po kiši, vjetru i jakom suncu. Ali – zato su svi mogli da vide slike lica iz Atlas Capital Centra sa raznih evropskih destinacija. 

Ujedno podsjećamo da su operativne i administrativne prostorije Montenegro Airlinesa još uvijek neiskorišćene.

– Da li Crna Gora vidi Air Montenegro kao svoju nacionalnu aviokompaniju

Efekat snimanja spotova sa muziciranjem na pisti podgoričkog aerodroma, reklame na Radio televiziji Srbije i bliska saradnja sa blogerima i influenserima iz Beograda, je takav da sada u Srbiji znaju da postoji nova aviokompanija koja u svom nazivu takođe ima riječ “Montenegro”. Na domaćem planu aviokompanija nije uradila ništa da pokaže da je nacionalna, zbog čega oni koji putuju cijele godine (ljudi iz Crne Gore) najčešće prvo traže kartu za putovanje srpskom nacionalnom aviokompanijom – Air Serbia. Uzimajući u obzir da je ovo linija koja najviše puni avione, i da stalno slušamo priče o sezonalnosti crnogorskog tržišta- treba se zapitati kako se zaboravilo na to da i u Crnoj Gori žive putnici koji putuju tokom cijele godine i to najčešće za Beograd odakle mogu nastaviti dalje u bilo kom pravcu. Nakon godinu dana, postavlja se pitanje da li iko u Crnoj Gori vidi Air Montenegro kao svoju nacionalnu aviokompaniju.

– Državna pomoć

Nakon situacije s Montenegro Airlines-om i nezakonitim davanjem državne pomoći, priče tipa “imamo potraživanja, ali nemamo dugovanja” i pokušaji da se predstavi kako aviokompanija zarađuje sama za sebe dok se dugovi i državna davanja ne prikazuju – više nemaju smisla.

Nema nacionalne aviokompanije u Evropi koja može da posluje bez pomoći države, a naročito ne u vremenima kada se još uvijek osjeća žestok udar pandemije na sektor vazduhoplovstva i svaka država pokušava da zaštiti svoju aviokompaniju. To treba jasno reći i onima koji će plaćati gubitke kompanije (kao i platu novog direktora) tj. oni koji plaćaju porez u Crnoj Gori.

Jedino je zabrinjavajuće da je Air Montenegro još na samom početku nastavio praksu svog prethodnika Montenegro Airlines-a, a ona se ogleda u neprijavljivanju državne pomoći. Tako je Agencija za zaštitu konkurencije (u daljem tekstu Agencija) u svom Godišnjem izvještaju za 2020. godinu okarakterisala davanja ToMontenegru kao “Neprijavljena državna pomoć u 2020. godini”.  U pomenutom godišnjem izvještaju je navedeno da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dodijelilo  A.D. “ToMontenegro” Podgorica neprijavljenja sredstva u visini od 4,000,000.00€. Da približimo našim čitaocima osnovno pravilo državne pomoći (Član 12. – Zakona o dodjeli državne pomoći) koje glasi: “Državna pomoć prijavljena u skladu sa ovim zakonom, ne smije se dodijeliti prije odlučivanja Agencije o usklađenosti državne pomoći sa ovim zakonom”.

I opet treba napomenuti – da bi Air Montenegro kupio još neki avion i nastavio poslovanje, neophodna je državna pomoć od strane Vlada Crne Gore koja mora biti usklađena sa zakonskom regulativom i ispravno planirana i argumentovana na propisani period. 

Usaglasiti novi koncept rada

Air Montenegro sa Todorovićem na čelu je, vrlo pohvalno, obavio konsultacije sa turističkom privredom kako bi ocjenio potrebe tržišta. Ono što nije urađeno, ili nije moglo biti realizovano iz nekog razloga, je što nije bilo češćih takvih konsultacija sa Vladom Crne Gore koja je osnivač i koja mora imati uvid u rad i planove aviokompanije koja bi trebalo da nosi prefiks “nacionalna”. Oni koji su pratili, mogli su vidjeti ko je od ministara bio na prvom letu Air Montenegra za Beograd ali i zapitati se zašto na tom avionu nije bio resorni Ministar ili lice koje je on odredio u ime Ministarstva. 

Air Montenegro još uvijek nema IATA kod

Bez IATA koda nema potpisivanja code-share ugovora što znači da ne možete imati dogovore na višem nivou sa nekim drugim avioprevoznicima. 

Šta vi mislite, jesmo li nešto izostavili?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.