Novosti

eVazduhoplovstvo: Međunarodno udruženje avioprevoznika (IATA)

AVIOPORTAL je pokrenuo projekat “eVazduhoplovstvo” sa ciljem promocije vazdušnog saobraćaja, sigurnosti i bezbjednosti u vazdušnom saobraćaju. Od danas, svake nedjelje ćemo obraditi neki termin, zanimljivost, predstaviti pojedinu instituciju ili organizaciju iz svijeta vazduhoplovstva. Ovo je treća tema iz seta planiranih tema postavljenih projektnim zadatkom. 

IATA (International Air Transport Association) je organizacija čiji je zadatak bezbjednost, sigurnost, efikasnost i ekonomičnost vazdušnog saobraćaja. Jedna od suštinskih razlika između IATA i ICAO (organizacija koju smo pojasnili prošle nedelje na ovom linku) je što se ICAO bavi regulisanjem međunarodnog vazdušnog saobraćaja na nivou država dok je IATA usmjerena na kompanijski (u najvećoj mjeri privatni) sektor.

IATA trenutno predstavlja 293 aviokompanije iz 120 zemalja koje ukupno obavljaju nešto više od 82% svjetskog redovnog saobraćaja. Pored aviokompanija njeni članovi mogu biti turističke agencije i druge organizacije čiji je posao vezan za aviosaobraćaj.

Sedište IATA (izgovara se “ajata”) je u Montrealu, u Kanadi (nedaleko od organizacije ICAO). Njen Izvršni dio je smješten u Ženevi, Švajcarska. IATA ima mrežu svojih kancelarija u svim regionima i velikom broju država, a za Crnu Goru je nadležna kancelarija u Zagrebu koja inače pokriva zapadni dio Balkana.

Aplikacija za putovanje tokom pandemije – IATA Travel Pass

Istorija

U mnogim zemljama, vazdušne službe, bilo domaće ili međunarodne, pokrenute su tokom 1919. godine. Do sredine te godine bilo je dovoljno aktivnosti u vazdušnom saobraćaju, tako da su se predstavnici pet kompanija za vazdušni saobraćaj iz Danske, Njemačke, Velike Britanije, Norveške i Švedske sastali u Hagu u Holandiji od 25. do 28. avgusta 1919. godine i potpisali sporazum o formiranju Međunarodno udruženje vazdušnog saobraćaja (IATA). 

Prvi rezultat ove organizacije je bila Konvencija o regulaciji vazdušne plovidbe koju je potpisalo 27 država na dan 13. oktobra 1919.godine u Parizu. Ova Konvencija, koju je vlada Kraljevine Jugoslavije ratifikovlala 3.marta 1931. godine, sastojala se od 43 člana koji su se bavili svim tehničkim, operativnim i organizacijskim aspektima civilnog vazduhoplovstva.

IATA je bila ograničena na Evropu sve do 1939 kada se pridružio Pan American Airways. Sa izbijanjem neprijateljstava 1939. godine, civilni vazdušni saobraćaj je praktično prestao i aktivnosti IATA-e stavljene su “na led”. Međutim, napredak postignut tokom Drugog svjetskog rata bio je ključan za ostvarenje konačnog globalnog okvira; događaji su zamah dobili krajem 1944. godine kada su savezničke i neutralne vlade održale Međunarodnu konferenciju civilnog vazduhoplovstva u Čikagu;

Sastanak međunarodnih operatera održan je u hotelu Stevens u Čikagu 7. decembra 1944. u 9:30 (u sobi br. 2) kako bi se imenovao Odbor za izradu plana koji će pripremiti nacrt organizacije. Poslije 7 dana, ovaj odbor se sastao u hotelu Karlton, u Vašingtonu, i održao prvi sastanak koji je trajao tri dana. Tokom ovog sastanka, dr. Luis Mačado, iz kubanskog Expreso Aero Inter-Americano, uputio je poziv u ime svoje zemlje, da održi organizacijski sastanak u Havani u proljeće 1945. godine. Sastanak je održan 19.aprila 1945.godine i taj datum je dan osnivanja organizacije IATA. 

Za misiju IATA tada je proglašena promocija sigurnog, redovnog i ekonomičnog vazdušnog transporta, pružanje sredstava za saradnju između organizacija i instituacija u vazdušnom saobraćaju kao i saradnja sa ICAO. Ciljevi stare IATA-e su prošireni tako da uključuju aktivnu ulogu u utvrđivanju cijena i naknada za prijevoz putnika, prtljaga i tereta, i od tada se ciljevi prilagođavaju realnim potrebama društva u cjelini.

Potpisi osnivača-članica IATA, Izvor: IATA

Čime se bavi IATA

IATA štiti interese avionskih kompanija širom svijeta, pojednostavljuje brojne postupke i procedure smanjujući troškove vazdušnog saobraćaja. Ova organizacija donosi pravila koja su aviokompanije-članice dužne da poštuju i u skladu s njima obavljaju svoje aktivnosti. Iz tog razloga IATA se u avioindustriji namjetnula kao nezaobilazan činilac, a vrlo često, pored toga što štiti aviokompanije, pojavljuje se i kao važan posrednik između njih i putnika.

Članice IATA mogu biti i druge organizacije koje imaju veze sa aviosaobraćajem od kojih je najveći broj turističkih agencija koje se bave organizacijom putovanja i prodajom karata. Da bi neka turistička agencija dobila mogućnost i pravo da izda kartu za let ona mora da bude članica IATA. Ukoliko turističke agencije žele da se bave samo rezervacijom karata, za njih nije potrebno članstvo. 

IATA, kao i ICAO, dodijeljuje svoje oznake aerodromima i aviokompanijama ali je zanimljivo da, iako ove dvije organizacije blisko sarađuju, njihovi kodovi se znatno razlikuju. ICAO kodovi se upotrebljavaju u “službene svrhe” – npr. u kontroli letenja i za popunjavanje planova leta, dok se IATA kodovi koriste za efikasno prepoznavanje aerodroma, aviokompanija i putanja leta za putnike.

Da bi razlika bila jasnija, pogledajte primjere ICAO i IATA oznaka aerodroma u Crnoj Gori: 

Aerodrom Podgorica (ICAO:LYPG , IATA: TGD )

Aerodrom Tivat (ICAO: LYTV, IATA: TIV)

Aerodrom Kapino Polje, Nikšić (ICAO: LYNK, IATA: aerodrom nema IATA kod)

Što se tiče aviokompanija iz Crnoe Gore – IATA oznaka Montenegro Airlinesa (YM) je suspendovana do daljnjeg i izlazi iz upotrebe 13.januara 2022.godine dok ToMontenegro još uvijek nije dobio svoju IATA oznaku.

 

Ukoliko ste propustili prethodne teme eVazduhoplovstva:

Prvu temu “Najkraće rastojanje NIJE uvijek prava linija” možete pogledati na ovom linku.

Drugu temu “Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO)” na ovom linku.

Pročitajte još:

Air cargo jači od pandemije

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.