eVazduhoplovstvo: Dan kada je poletio prvi hidro avion
Izvor&Foto: Dragiša Gaga Raičević
Prije 115 godina, 28. marta 1910. godine, u blizini Martiga kod Marselja u Francuskoj, dogodio se istorijski trenutak koji je zauvijek promijenio vazduhoplovstvo. Mladi francuski inovator Henri Fabre prvi put u istoriji uspješno je poletio sa vodene površine jezera Étang de Berre nedaleko od Marselja na svom “Hydravion-u”. Mladi aviokonstruktor je primijenio specifičnu “patka” konstrukciju, kada su horizontalni stabilizatori kormila dubine u prednjem dijelu vazduhoplova, a ne zadnjem, kao što je kod većine aviona, pa je njegov “hydroavion” dobio naziv “Le Canard”.
Fabreov “Hydravion” izgledao je prilično neobično, poput velikog insekta na visokim drvenim plovcima. Bio je konstruisan kao monoplan sa specifičnom “patka” konfiguracijom, sa horizontalnim površinama neobične strukture – gotovo biplanske ili čak triplanske. Iako je glavno krilo bilo jednostavne ravne forme, upravo plovci bili su specijalni. Imali su izražen aerodinamički profil koji je tokom ubrzanja na vodi funkcionisao kao hidrokrilo, pružajući dodatnu uzgonsku silu.
Tog jutra vrijeme je bilo mirno, sa blagim talasima na jezeru Étang de Berre. Fabre je pokrenuo svoj skromni rotacioni motor “Gnome Omega” od svega 50 konjskih snaga. Hidroavion je polako ubrzao, plovci su preskakali preko površine vode sve dok, na opšte iznenađenje prisutnih posmatrača, avion nije elegantno poletio. Let je trajao oko 500 metara, izazivajući euforiju i aplauze okupljenih.
Inspirisan prvim uspjehom, Fabre je nastavio eksperimentisati, mijenjajući konstrukciju horizontalnih površina i dodatno pojednostavljujući oblik krila. Međutim, prilikom pokušaja leta od Marseja do Monaka, njegov avion je pri slijetanju pretrpio ozbiljna oštećenja. Iako je uspio popraviti avion i stići do cilja, ograničenja slabog motora od samo 50 KS natjerala su ga da na kraju odustane od dalje upotrebe “Hydraviona”.
Samo tri godine kasnije, istorija se ponovila na teritoriji današnje Crne Gore. Godine 1913. tri hidroaviona tipa Donnet-Lévêque stigla su u Tivat brodom, gdje su pažljivo sastavljeni i pripremljeni za letove. Tako je počela era hidroavijacije na ovim prostorima, otvarajući nove mogućnosti povezivanja Crne Gore sa svijetom putem vazduha i vode.
Danas, 115 godina nakon pionirskog leta Henrija Fabrea i 112 godina od početka hidroavijacije u Crnoj Gori, prisjećamo se smjelosti i entuzijazma ranih inovatora. Njihov primjer podsjeća nas da razvoj zavisi ne samo od tehnologije, već i od ljudskog duha i odvažnosti.