Avio-linijeKutak za putnikeNovosti

Analiza: formiranje tržišta sa istim epidemiološkim mjerama-mogućnost ili neophodnost?

Već postoje neke najave o pogoršanju epidemiološke situacije u septembru. Hoće li biti tako i u kom intenzitetu u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može da tvrdi ali zato bi valjalo da odradimo ono što možemo –  da rekapituliramo situaciju s aspekta vazduhoplovstva. Činjenica je da moramo na vrijeme da “pročešljamo” kvalitet mjera koje smo donosili a sve u cilju pripreme za eventualne nove talase pandemije.

Vazduhoplovstvo ne samo da mora da nađe način da se bori protiv virusa COVID-19, već mora da nađe način i da se uklopi u mjere za suzbijanje pandemije. I ne samo zbog sebe i razvoja vazduhoplovstva kao grane saobraćaja, već i zbog privrede slabije ekonomski razvijenih zemalja kojima znači svaki potencijalni oslonac za rast i razvoj. Jer, pandemija može i da potraje a cijena vakcina je počela da raste… Zbog svega navedenog neophodno je, ne samo održati već i unaprijediti međunarodnu vazdušnu povezanost radi podrške ekonomskom oporavku.

Ne bi bilo loše prepoznati tržišta istog ili sličnog interesa (naprotiv!) kako bi međusobne linije mogle, bar u smislu jedinstvenog određivanja epidemioloških mjera, biti prepoznate kao unutrašnje linije. Na ovaj način bi se, uz dovoljno brz sistem koordinacije državnih institucija i aviokompanija, izbjegla neizvjesnost u pogledu uvođenja novih mjera što bi aerodromima i aviokompanijama olakšalo poslovanje. Ujedno, ovako bi se prevozu robe i putnika pružila sigurnost u planiranju aktivnosti pa bi se i poslovni planovi razvijali sigurnijim koracima. Konkretne podatke, koji su osnov ove analize, pogledajte u nastavku teksta.

Do juna 2021. godine, domaća povezanost se oporavila na 20% u odnosu na isto vrijeme u 2019. dok je međunarodna povezanost i dalje bila za 71% niža. Domaća povezanost se oporavila 40 % u odnosu na najnižu tačku koja je dostignuta u maju 2020. godine. (Jun mjesec je uzet s razlogom, kako bi se izbjegao uticaj ljetnje sezone i analiza približila onome što možemo da očekujemo u mjesecima nakon septembra).  Razlog oporavka na domaćem nivou su velika tržišta SAD, Kine i Rusije u okviru kojih je bilo mnogo lakše uspostavljati linije i pravovremeno predvideti posledice svake od mjera za suzbijanje pandemije. Za razliku od njih, pomenute mjere su ograničavale međunarodna putovanja, što je bio uzrok da obim oporavka međunarodne povezanosti bude manji od polovine onog koji je zabiljeležen na domaćem tržištu. 

Ispod možete vidjeti grafikon kao pokazatelj domaće (unutrašnje) i međunarodne povezanosti vazdušnim saobraćajem tokom pandemije. 

izvor podataka: IATA

Metrika koja je prikazana na grafiku bazirana je na IATA indeksu vazdušne povezanosti koji kvantifikuje koliko su gradovi dobro povezani sa drugim gradovima širom svijeta. To je složena mjera koja odražava broj različitih destinacija odakle se leti kao i relativni značaj tih odredišta. Ovaj pristup mjerenja vazdušne povezanosti je detaljno opisan u izveštaju IATA o vazdušnoj povezanosti (više ovdje).  

Vazdušna povezanost olakšava ekonomski rast i prosperitet omogućavajući trgovinu, turizam, investicije i razvoj ostalih ekonomskih pokazatelja. Dosadašnji snažniji oporavak domaće povezanosti pomaže zemljama u jačanju domaće ekonomije i oporavka od krize. Međutim, ovo se prvenstveno odnosi na teritorijalno velike zemlje dok je manjim zemljama još uvijek važno da imaju što veći broj međunarodnih letova. Ovo se naročito odnosi na one zemlje koje se oslanjaju na  međunarodni turizam a samim tim i transport robe visoke vrijednosti ili kvarljive robe od inostranih dobavljača.

Svjetska turistička organizacija UNWTO procjenjuje da su gubici u turističkom sektoru prouzrokovani padom međunarodnih dolazaka turista iznosili 2,4 biliona dolara u BDP-u 2020. godine sa sličnim gubitkom mogućim i ove godine. Međunarodna trgovina je takođe pogođena obzirom da je postao vidljiv nedostatak kapaciteta na teretnim rutama. S obzirom da su kapaciteti putničkih aviona po pitanju cargo transporta veoma ograničeni, privrednici su se prilagodili tako što su počeli sa korišćenjem drugih vidova saobraćaja pa je ovaj vid transporta opao za 36% u maju 2021. u odnosu na maj 2019.

Brz oporavak međunarodne vazdušne povezanosti pomoći će u podršci oporavku država koje su teško pogođene pandemijom, uključujući mnoge ekonomije u razvoju. Kada je Crna Gora u pitanju, međunarodna povezanost je od velikog značaja za oporavak prije svega turizma koji uzima značajniji dio u cjelokupnom BDP-u države. Vazdušna povezanost i sami aerodromski kapaciteti su od izuzetnog značaja za Crnu Goru koja i dalje nema izgrađene autoputeve, te je avio saobraćaj najvažniji vid transporta turista ali i robe visoke vrijednosti ili kratkog roka trajanja.

Ukoliko posmatramo samo region, po popunjenosti aviona iz Srbije (iz Beograda i Niša) vidimo da je interesovanje veliko ali i da cijene karata igraju veliku ulogu u dolasku turista. Čak toliko da su stanovnici jugoistočne Srbije počeli svoje planove za odmor da vezuju za Crnu Goru i pored već izgrađene navike ljetovanja u Grčkoj kao i izuzetno kvalitetnog auto-puta do ove zemlje. U prilog ovoj priči ide i činjenica da je dolazak low-cost kompanija u Crnu Goru značajno uticao na povjećanje broja gostiju na crnogorskom primorju.

Ljetnja sezona kao glavni izvor prihoda Crne Gore će trajati još neko vrijeme ali ljeto neće vječno trajati. A onda će se pokazati kao prednost to što Air Montenegro nema veći broj aviona od ovog broja koji ima sad, jer bi njihovo “ležanje u hangaru” tokom zimskih mjeseci bio samo trošak. Kako god bilo, aviokompanija mora da se bori da zaradi što više za sebe iako je odavno jasno da nema evropske kompanije koja može da izdrži trenutna pravila i borbu na tržištu bez državne pomoći. 

S obzirom da će svejedno morati da se daje novac iz državne kase onda bi valjalo da se daje što manje. Ostatak bi se nadoknadio stvaranjem boljih uslova za rad kompanija i to tako što bi institucije Crne Gore mogle da pronađu zajednički interes sa institucijama neke druge države (ili drugih država, što bi bilo još bolje) da formiraju protokole za brži transport robe, ljudi i usluga. A to je upravo ono o  čemu je redakcija Avioportala “glasno razmišljala” u ovom tekstu- formiranju šireg tržišta za koje će važiti iste epidemiološke mjere. 

*foto: unsplash.com

U KOM PRAVCU SE RAZVIJA AERODROMSKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE

3 thoughts on “Analiza: formiranje tržišta sa istim epidemiološkim mjerama-mogućnost ili neophodnost?

  • Sava Gucunski

    U skladu sa navedenim u tekstu steta je sto Morava nije povezana sa Tivtom.

    Reply
  • Hvala Bogu da neko smije ovo da pomene u Crnoj Gori!

    Reply

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.