NovostiPredstavljamo

Ekspert za bezbjednost Milan Kuč o aktuelnim bezbjednosnim pitanjima u vazduhoplovstvu

Svjedoci smo ovih dana višestrukih (lažnih) dojava o postavljenoj bombi na letovima Air Serbia na relaciji Beograd-Moskva. Naša redakcija je tim povodom dobila više upita od čitalaca sa molbom da damo mišljenje o kompletnoj situaciji vezanoj za proceduru kada se dojavi postavljena bomba na nekom letu. Kao odgovor na postavljena pitanja, redakcija Avioportala je za vas pripremila intervju sa najboljim iz ove oblasti. Samo za vas, u nastavku teksta – Milan Kuč, ekspert za bezbjednost civilnog vazduhoplovstva.

Crna Gora je od decembra 2014, na listi država koje ispunjavaju uslove za “one-stop security”. Šta za države znači tako nešto?

Status “one-stop security” dobijaju zemlje koje nisu članice EU, a čije su mere bezbednosti koje se primenjuju u vazduhoplovstvu u potpunosti usaglašene sa osnovnim zajedničkim standardima bezbednosti u vazduhoplovstvu koji se primenjuju u državama članicama EU.

Takozvane treće zemlje koje dobiju ovaj status imaju značajne benefite, koji se ogledaju kroz benefite avio-prevozilaca, operatera aerodroma kao i vazduhoplovstva u celini i podrazumevaju da se putnici, njihov ručni i predati prtljag kao i robne i poštanske pošiljke koje dolaze iz zemlje koja ima status”one-stop security” neće podvrgavati ponovnim bezbednosnim kontrolama prilikom transfera. Isti standard primenjuje i zemlja koja ima status “one-stop security” kada iz EU ili neke druge zemlje sa statusom dolaze putnici, prtljag, robne i poštanske pošiljke koje dalje idu u transfer.

Kakve se mjere preduzimaju noću kad su avioni parkirani u “one stop security” državama i da li država može da uvede i oštrije mjere od njih? (kamere, plombiranje aviona, kontrola posade..)

Različit je spektar mera koje se primenjuju za zaštitu vazduhoplova i one se razlikuju u zavisnosti od toga da li je vazduhoplov parkiran u bezbednosno restriktivnoj zoni aerodroma i van nje. U svim situacijama se preduzimaju mere da se spreči neovlašćeni pristup vazduhoplovu. To se postiže organizacijom sistema za kontrolu pristupa samom vazduhoplovu, obezbeđenjem vrata vazduhoplova, na način da im je onemogućen pristup ili da su ona zaključana, plombirana, ili nadgledana  preko plombiranja servisnih panela i fizičkog obezbeđenja ili nadgledanja vazduhoplova u zavisnosti od bezbednosne procene rizika.

Što se tiče mera koje se primenjuju za posadu, one se ne razlikuju od mera koje se primenjuju na ostala lica kojima se dopušta ulazak u bezbednosno restriktivnu zonu i vazduhoplov. Posada i stvari koje nose sa sobom podležu bezbednosnom pregledu pre nego što im se dozvoli pristup bezbednosno restriktivnoj zoni i vazduhoplovu. Na taj način se sprečava mogućnost unošenja zabranjenih predmeta koji bi bili pogodni za izvršenje radnji nezakonitog ometanja.

Koje su bezbjednosne procedure za ketering?

Svaki subjekat koji namerava da dostavlja zalihe namenjene potrošnji tokom leta (in flight suplies) mora da stekne status regulisanog snadbevača zaliha namenjenih potrošnji tokom leta. To praktično znači da mora uspostaviti sopstveni program bezbednosti i sprovoditi mere u skladu sa tim programom.

Pre unošenja u avion sprovode se bezbednosne kontrole za zalihe koje se unose u skladu sa standardima i na način da se onemogući unošenje zabranjenih predmeta.

U svakom trenutku se na zahtev nadležnog rukovodioca ili organa može zatražiti i naložiti sprovođenje dodatnih mera u cilju sprečavanja unošenja zabranjenih predmeta a sve u zavisnosti od bezbednosne procene rizika.

Vidjeli smo da izraelske kompanije imaju posebne procudure za svoje avione. Šta nam možete reći o tome?

Međunarodni propisi u oblasti bezbednosti u vazduhoplovstvu definišu osnovne zajedničke standarde koji se moraju primenjivati za sve. Standardi definišu da u zavisnosti od bezbednosne procene rizika svaka avio kompanija može zahtevati dodatne mere, koje sprovodi ili operater aerodrome ili kao u slučaju Izraelskih avio kompanija posebna služba bezbednosti EL AL Security Division. Za obavljanje ovih poslova regrutuju lokalno ili regionalno osoblje koje pohađa posebne specijalizovane obuke isključivo u Izraelu, gde se osposobljavaju za sprovođenje mera bezbednosti u okviru njihovog sistema. Te mere podrazumevaju od potpunog monitoringa registracije putnika, prtljaga, robe i pošte, preko dodatnih pregleda i intervjuisanja putnika do osiguranja samog poletanja aviona uz prisustvo naoružanog kompanijskog osoblja, policijskih službenika i osoblja aerodroma ovlašćenog za poslove obezbeđenja. Status osoblja El Al Security Division je uglavnom definisan kroz memorandum o razumevanju koji se potpisuju između države domaćina i samog El Al Security Division.

Air Serbia ovih dana često dobija dojave o postavljenoj bombi na letovima Beograd-Moskva. Možete li nam u kratkim crtama pojasniti koje su to radnje koje aviokompanija mora da preduzme od trenutka kada dobije dojavu o postavljenoj bombi ?

Od trenutka prijema dojave aktivira se plan za delovanje u vanrednim situacijama, koji definiše postupke za rešavanje konkretne situacije. U zavisnosti od toga da li je avion u letu ili na zemlji, avio kompanija preduzima mere u skladu sa definisanim procedurama iz plana za delovanje u vanrednim situacijama.

Reakcija na najavu podrazumeva momentalno dostavljanje informacije nadležnim licima u skladu sa šemom koju definiše plan za delovanje u vanrednim situacijama, procenu pretnje i brzog donošenja plana akcije. Odmah se formira lokalni komandni aerodromski centar koji upravlja protivmerama, a obaveza aviokompanije je da dostavi sve raspoložive podatke o letu uključujući podatke o vazduhoplovu, posadi, putnicima, prtljagu i robi. Dalji tok radnje je u nadležnosti niza državnih organa i vazduhoplovnih subjekata.

Dosadašnje prijetnje koje su došle na adresu Air Serbia, na sreću nisu imale štetnih posljedica po ljude i imovinu. Postavlja se pitanje, koja je namjera i motivacija za ovakve “lažne” dojave o postavljenoj bombi?

Nažalost svedoci smo da su lažne dojave postale svakodnevne i to isključivo na letovima prema Rusiji. Nedavno sam izjavio da je to prema mom mišljenju koordinisana akcija profesionalaca. Ta moja teorija je na osnovu podataka do kojih su došle bezbednosne službe potvrđena 18.marta od strane predstavnika najviših državnih organa u Srbiji uključujući i predsednika. Motiv je, rekao bih, političke prirode zasnovan na težnji da se ova situacija iskoristi kao mehanizam za dodatni pritisak pre svega na državni vrh Srbije da svoje aktivnosti prema Rusiji usaglasi sa aktivnostima država članica EU, ali i onih koje to nisu ali su se u potpunosti priključile akcijama EU.

Jedine dvije zemlje na evropskom tlu koje su odbile da uvedu sankcije Rusiji su Srbija i Turska. Da li smatrate da događaji kod Air Srbije imaju veze sa ovim događajima?Takođe, sudeći prema medijskom informisanju, nisu slične situacije zabilježene na istanbulskim aerodromima. Možete li prokomentarisati ove činjenice ?

Jedino po čemu se Turska i Srbija mogu porediti jeste činjenica da su ostavile svoje nebo otvorenim za odvijanje vazdušnog saobraćaja prema Rusiji. Ekonomski i vojno, Srbija je neuporedivo slabija od Turske i nije u poziciji da demonstrira bilo kakvu vrstu sile u trenutku najvećeg vojno političkog i ekonomskog sukoba između istoka i zapada još od II svetskog rata. Turska, iako članica NATO smatra da u ovom trenutku nije svrsishodno da zatvori svoje nebo za odvijanje vazdušnog saobraćaja prema Rusiji. Ona može zastupati takav stav imajući u vidu njenu vojnu i ekonomsku poziciju. Evropska ekonomija je u mnogim segmentima zavisna od Turske. Ne treba zanemariti činjenicu da se Turska svrstava u 10 najmoćnijih armija sveta. Takođe u ovom trenutku ona predstavlja branu za milione migranata koji teže da se domognu EU. Sve su to razlozi zbog kojih se sa Turskom ne može razgovarati sa pozicije sile.

Pored toga ne treba zaboraviti činjenicu da predsednik Erdogan ima ličnih dugovanja prema Rusiji i Putinu. Vojni udar koji se desio u Turkoj 2016, uz kako se tvrdi podršku zapada, Erdogan je preživeo kako mnogi tvrde isključivo zbog dojave ruskih službi. To je još uvek aktuelna tema u Turskoj i državni vrh Turske ima veliku dozu respekta prema tom gestu Rusije i Putina.

Koje i kakve posljedice po putnike imaju “lažne” dojave o postavljenoj bombi ?

Pre svega reč je o jednom vrlo stresnom i traumatičnom iskustvu. Imajući u vidu da ne postoji apsolutni komfor kod većine putnika koji su u avionu u letu svaki incident ove vrste je traumatično iskustvo za putnike.  Osim toga posledice se ogledaju u višesatnim kašnjenima ili odlaganjima leta.

Postoji li neki preventivni mehanizam, u ovom slučaju za Air Srbiju, kako bi na vrijeme aviokompanija djelovala, a sve u cilju ne širenja panike kod svojih putnika ?

Preventivne mere podrazumevaju sprovođenje standarda iz oblasti bezbednosti u vazduhoplovstvu. Svi putnici, njihov prtljag, posada, i generalno sve što se prevozi vazduhoplovom uključujući i sam vazduhoplov podvrgnuti su bezbednosnom pregledu pre nego što im se dozvoli ulazak ili unošenje u sam vazduhoplov. Za sprovođenje mera bezbednosti odgovoran je operater aerodroma i avio prevoznik u ovom slučaju Air Serbia. Aerodrom Nikola Tesla poseduje opremu za bezbednosne preglede koja je u najvišem standardu. Mere koje se sprovode su potpuno usaglašene sa osnovnim zajedničkim standardima bezbednosti u vazduhoplovstvu koji se primenjuju u EU. Osim toga nadležni državni organi i vazduhoplovni subjekti sprovode sve aktivnosti kako bi se postigao najveći stepen bezbednosti u vazduhoplovstvu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.