Pigmalion i Golem efekat – kako očekivanja instruktora mogu promijeniti nečiju karijeru

U vazduhoplovstvu se sigurnost najčešće povezuje sa savremenim avionima, naprednim tehnologijama i strogim procedurama. Ipak, stručnjaci sve više ukazuju na to da jedan od najvažnijih faktora često ostaje neprimijećen – način na koji ljudi utiču jedni na druge. Povjerenje, ili njegov nedostatak, može oblikovati nečije samopouzdanje, sposobnost donošenja odluka, pa čak i profesionalni razvoj.

Psiholozi ovu pojavu nazivaju Golem efekat. Riječ je o fenomenu u kojem niska očekivanja nastavnika, instruktora ili nadređenog mogu dovesti do toga da osoba zaista počne da postiže lošije rezultate. Drugim riječima, ako nekome od početka šaljete poruku da nije dovoljno dobar, postoji velika vjerovatnoća da će upravo tako i završiti – ne zato što nema sposobnosti, već zato što je izgubio vjeru u sebe.

Ovaj efekat nije ograničen samo na škole ili kancelarije. U vazduhoplovstvu, gdje se gotovo svaka vještina usvaja kroz praktičnu obuku i rad sa instruktorima, njegove posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije. Piloti, kontrolori letenja, vazduhoplovni tehničari i drugo osoblje svakodnevno uče od iskusnijih kolega, a način na koji dobijaju povratne informacije često određuje koliko će brzo napredovati i koliko će biti sigurni u svoje odluke.

Zamislimo kandidata za pilota koji na početku obuke napravi nekoliko grešaka. Ako instruktor zbog toga zaključi da nije dovoljno talentovan, mogao bi nesvjesno početi da mu daje manje prilika da samostalno upravlja avionom, češće će preuzimati komande i više pažnje posvećivati njegovim greškama nego napretku. Kandidat će zbog toga postati nesigurniji, počeće da sumnja u svoje sposobnosti i vjerovatno će praviti još više grešaka. Na kraju će izgledati kao da je instruktor od početka bio u pravu, iako je upravo način obuke značajno doprinio takvom ishodu.

Slične situacije mogu se dogoditi i u obuci kontrolora letenja. Pripravnik koji osjeti da mu instruktor ne vjeruje često postaje oprezniji nego što je potrebno, sporije donosi odluke i izbjegava da preuzme inicijativu. To može usporiti njegovo napredovanje, ali i povećati stres u profesiji u kojoj su brze i pravilne odluke od presudnog značaja.

Uticaj Golem efekta ne završava se ni kada obuka prođe. U pilotskoj kabini ili kontrolnom tornju međusobno povjerenje članova tima predstavlja jedan od temelja sigurnosti. Ako iskusniji član posade unaprijed vjeruje da njegov mlađi kolega nema dovoljno znanja ili iskustva, mogao bi ga rjeđe uključivati u donošenje odluka. Vremenom mlađi kolega može prestati da iznosi svoje mišljenje ili upozori na problem koji je primijetio, što direktno narušava kulturu sigurnosti koju moderna avijacija godinama gradi.

Zbog toga se u posljednje vrijeme sve više pažnje posvećuje ne samo tehničkoj obuci već i načinu na koji instruktori i rukovodioci komuniciraju sa ljudima koje obučavaju. Cilj nije spuštanje kriterijuma niti izbjegavanje kritike, već pružanje objektivne i konstruktivne povratne informacije koja podstiče razvoj, a ne stvara osjećaj da je neuspjeh unaprijed očekivan.

Stručnjaci podsjećaju da postoji i suprotan fenomen, poznat kao Pigmalion efekat, prema kojem visoka, ali realna očekivanja mogu pomoći ljudima da ostvare bolje rezultate. Kada instruktor vjeruje u kandidata, pruža mu podršku i istovremeno održava visoke profesionalne standarde, veća je vjerovatnoća da će taj kandidat razviti samopouzdanje i dostići svoj puni potencijal.

U industriji u kojoj se svaka odluka donosi s ciljem očuvanja ljudskih života, psihologija je mnogo više od teorije. Ona postaje još jedan važan alat za unapređenje sigurnosti. Jer, koliko god tehnologija bila napredna, na kraju je čovjek taj koji donosi odluke – a način na koji ga drugi vide može imati mnogo veći uticaj nego što smo spremni da priznamo.