Sa Rejhanom Numanović o važnosti postojanja nacionalnih aviokompanija na Balkanu

Balkan predstavlja crnu rupu kada je u pitanju zrakoplovna mreža Europe. Mnoge države nemaju svog nacionalnog operatora, te, posljedično, glavni gradovi uglavnom nisu povezani sa strateški važnim europskim centrima, kao ni jedni sa drugima međusobno.

Na primjeru tragedije koja je zadesila Republiku Tursku i Siriju izazvana nizom razornih zemljotresa, Bosna i Hercegovina se suočila sa institucionalnim problemom organizacije slanja obučenog osoblja za pomoć stradalima u zemljotresu. Jedna od grupa koja je uspjela da se organizuje otputovala je kopnenim putem prema Turskoj, dok su ostale grupe čekale redovne komercijalne letove aviokompanija prema Istanbulu. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu za nacionalnom aviokompanijom u situacijama kada je potrebno hitno reagovati.

U Bosni i Hercegovini smo na primjeru odgovora na Covid krizu svjedočili važnosti postojanja nacionalnog operatora kada su se države zatvorile i ovisile o vlastitim privrednim resursima u svim granama, pa tako i u zrakoplovnom saobraćaju, što je posebno primjetno na medicinskim, humanitarnim, repatriacionim i kargo letovima, danas u ovoj vanrednoj situaciji svjedočimo tome, a sigurna sam da ćemo i u budućnosti, također, svjedočiti. Naravno da postojanje nacionalnog operatora ne možemo bazirati samo na slučajevima kriza, ali krize su dobar primjer kada se najviše osjeti nedostatak istog. Razvoj cijelog sistema zrakoplovnog saobraćaja jedne države uslovljen je postojanjem nacionalnog operatora (“Zrakoplovi imaju državljanstvo države u kojoj su registrovani.” ICAO).

Osnov zrakoplovnog sistema čine sljedeći elementi: operator, regulator i aerodrom. Da bi sistem bio efikasan i efektivan neophodna je usklađenost i saradnja između elemenata sistema. Dodatni faktor koji utiče na elemente sistema predstavlja kvalifikovan kadar, tako da je nemoguće izostaviti različite školske centre koji proizvode kadar, pri čemu se primat daje formalnim centrima kao što su usmjerene srednje škole i fakulteti. Kada svi elementi sistema funkcionišu i međusobno surađuju dobijamo stabilan sistem koji ima predispozicije rasta i razvoja. Razvojem i rastom nacionalnog operatora stvaraju se uslovi za školovanje novog kadra, razvoj aerodroma i regulatora, odnosno stvaraju se uslovi za uspješan i održiv sistem zrakoplovnog saobraćaja.

Da bismo najbolje shvatili na koji način aviokompanija utiče na državni razvoj i prosperitet moramo u obzir uzeti cjelokupni sistem zrakoplovnog saobraćaja i njegov direktni, indirektni, inducirani i katalitički uticaj na društvo i prvredni sistem. Pripadnost direktnom uticaju imaju usluge samog prevoza, usluge aerodroma, usluge navigacije, usluge proizvodnje zrakoplova. Indirektni i inducirani uticaji sažimaju usluge dobavljača, proizvođača ostale popratne opreme, poslovne usluge, te sama potrošnja izravnih i neizravnih sudionika. Katalitičkom ekonomskom uticaju pripadaju trgovina, turizam, investicije, itd.

Rejhana Numanović, suvlasnica i direktorica kompanije RB Jet

Nacionalni operator znači niz benefita- od zapošljavanja domaćih ljudi, plaćanja poreza „kod kuće“, mogućnosti razvoja destinacija prema potrebama države koristeći neke od mehanizama podrške, mogućnost organizovanja ad-hoc charter letova bez „empty leg“ (jeftinija cijena leta) za sportske i druge organizacije. Također, glavna zadaća nacionalnog operatora je integracija eksternih potreba i domaćih mogućnosti. Ta integracija se može ogledati povezivanjem države sa strateški bitnim tržištima, kao što su domaće linije, linije za dijasporu, turističke linije, politički bitne linije, linije koje doprinose razvoju privrede. Koordiniranom suradnjom, država i operator mogu uspostaviti i održavati ove linije. Također, pružanjem mogućnosti zadovoljenja potreba putnicima kompanije suradnjom sa turističkim organizacijama, hotelima, organizatorima tipskih događaja.

Upravo se na ovaj način svojevremeno Singapur uspio transformirati iz hub-a u odredište. Kreiranjem koncepta “Stopover Singapore” zajedničkim naporom Singapore Airlines-a (nacionalni operator), Changai Airport Group-a (nacionalni aerodrom) i singapurske turističke zajednice ova transformacija je dostigla postavljene ciljeve. Glavni ciljni turistički segmenti su rekreacijski, poslovni i MICE (sastanci, poticaji, konvencije i izložbe). Finansiranje koncepta „Stopover Singapore“ ima ova tri ključna sudionika, dok nezavisni privatni turistički operateri pružaju usluge za posjetitelje. Transformacija Singapura u destinaciju donijela je brojne mjerljive benifite.

Značajno je napomenuti i da je svim zainteresovanim stranama, kao što su: različiti nivoi vlade, turistički sektor, privredne komore/organizacije, komunikacija sa nacionalnim operatorom mnogo jednostavnija jer je svrha ostvarivati nacionalne razvojne strategije, da li se radilo o turističkom segmentu, ekonomskom ili političkom. S tim u vezi, nacionalni operator će uz adekvatnu komunikaciju i koordinaciju kreirati nove linije koje će održavati zahvaljujući podršci ostalih strana, te će uz to povećati broj konekcija održavajući linije sa velikim hubovima i time povećavaju broj destinacija. Također, nacionalni operator, imajući bazu na nekom od domaćih aerodroma, stvara konkurenciju i obara cijenu karte, što onemogućava monopol stranih kompanija. Naravno ovo sve su pretpostavke koje vrijede ukoliko je odabran kvalitetan menadžement i ukoliko je generisanje privrednog razvoja u fokusu.

Nacionalni operator predstavlja osnov za razvoj zrakoplovnog sistema i kao takav ne smije biti zanemaren ni od strane države, niti od strane ostalih elemenata sistema. Uključenjem svih aktera dobijamo stabilan i postojan sistem. Izostankom suradnje, te nepostojanjem nacionalnog operatora osuđeni smo na nerazvijenu mrežu linija, konekcije sa višesatnim čekanjima, neozbiljnost na globalnom planu, te prepuštenost na mnogo skuplje alternative u redovnim, vanrednim i kriznim situacijama.

O Autoru

Rejhana Numanović je MA diplomirani inženjer zrakoplovnog saobraćaja, autorica više stručnih radova, sa radnim iskustvom u avioindustriji. Trenutno zaposlena u slovenačkoj aviokompaniji United Eagle na poziciji Head of Operations Center. Suvlasnica i direktorica kompanije RB Jet. Slobodno vrijeme provodi u aeroklubu gdje je na školovanju za dobijanje PPL dozvole.